Od 26. ožujka 1995. godine državljani takozvanih trećih zemalja (državljani zemalja koje nisu članice Europske zajednice) koji s važećom dozvolom boravka i važećom putnom ispravom borave u nekoj od zemalja članica Schengenskog sporazuma (Njemačka, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Island, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Norveška, Austrija, Poljska, Portugal, Švedska, Švicarska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Republika Češka i Mađarska) mogu bez vize putovati u druge zemlje Schengenskog sporazuma te se u njima, kao turisti, zadržati do 90 dana u razdoblju od šest mjeseci. Vlasnici Schengenske vize koji su zakonito doputovali na suvereni teritorij jedne od članica Schengenskog sporazuma, tijekom važenja vize mogu se slobodno kretati na teritoriju svih zemalja Schengenskog sporazuma. Članice Europske zajednice, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, trenutno samo djelomično primjenjuju Schengenske propise. Sve dok ove tri zemlje ne počnu u potpunosti primjenjivati Schengenske propise, što im je cilj, na unutarnjim granicama i dalje će se poduzimati kontrole u smislu provjere osobnog identiteta.

Za duži boravak u Njemačkoj i/ili da bi mogli raditi, državljani svih zemalja moraju imati dozvolu boravka.

Za zakoniti boravak u Njemačkoj postoje sljedeće dozvole boravka:

Zahtjev za izdavanje vize za dugotrajni boravak se, kao i za turističku vizu, podnosi u njemačkom predstavništvu u zemlji državljanstva. Ovo ne vrijedi za državljane Europske zajednice, Australije, Izraela, Japana, Kanade, Republike Koreje, Novog Zelanda, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske jer oni odgovarajući zahtjev mogu podnijeti u Njemačkoj. Privremena ograničena dozvola boravka izdaje se u neku od svrha boravka navedenih u zakonu (primjerice studiranje, obrazovanje, spajanje obitelji…). Nakon ulaska s nacionalnom vizom, na zahtjev se dodjeljuje privremena dozvola boravka. Ako se prvo stekne privremena dozvola boravka, po isteku određenog roka, u pravilu je moguće stjecanje stalne boravišne dozvole.

Stalna boravišna dozvola izdaje se, na primjer, ako stranac duže od pet godina ima u vlasništvu dozvolu boravka i ako su ispunjeni i ostali preduvjeti (npr. osiguranje financijskog izdržavanja, nekažnjavanje, dovoljno poznavanje njemačkog jezika, kao i kada ne postoje razlozi za protjerivanje). Stalna boravišna dozvola vremenski je i prostorno neograničena i omogućava zapošljavanje (zapošljavanje i samozapošljavanje). Ova dozvola u velikoj mjeri štiti od protjerivanja.

Dokumenti koje je potrebno priložiti uz zahtjev za dozvolu boravka:
 

Nepostojanje valjane putne isprave ne podrazumijeva automatski gubitak dozvole boravka. No, stranci su i dalje obvezni posjedovati valjanu putnu ispravu zemlje čiji su državljani ili njemačku zamjenu za putnu ispravu. Zahtjev za produženje putne isprave/osobne iskaznice podnosi se u nadležnom konzulatu zemlje podrijetla. Stranci koji posjeduju zamjenu za putnu ispravu obraćaju se nadležnoj službi za strance.

Elektronička boravišna dozvola (eAT) je samostalan dokument u praktičnom formatu kreditne kartice koji se od 1. rujna 2011. izdaje svim državljanima zemalja izvan Europske zajednice (državljanima trećih zemalja). Uvođenjem eAT-a ukinuta je dosadašnja dozvola boravka (naljepnica odobrenja boravka), dozvola i trajna dozvola boravka te zamjenska osobna iskaznica za strance u papirnatom obliku. Na beskontaktnom mikročipu, uz osobne podatke, snimljena je i digitalna fotografija te dva otiska prsta. Kao i nova osobna iskaznica njemačkih državljana, eAT će stranim državljanima omogućiti elektroničku komunikaciju s državnim institucijama i upravama. eAT sadrži internetsku funkciju identifikacije s pomoću koje se omogućava jednostavnija i brža provedba transakcija, primjerice na internetu ili prodajnim automatima. eAT je pripremljen za korištenje kvalificiranog elektroničkog potpisa radi pravno obvezatnog potpisivanja digitalnih dokumenata. Korištenje internetske funkcije identifikacije (elektronički dokaz identiteta i elektronički potpis) je dobrovoljan i može se aktivirati po želji, odnosno deaktivirati. Sve države članice EU bile su obvezne uvesti eAT. Ovo se temelji na uredbi EU br. 1030/2002 i 380/2008. Cilj je da dozvola boravka Europske zajednice bude ujednačena, da se korištenjem biometrijskih podataka poveća veza između vlasnika dokumenata i dokumenata te da se isti zaštite od zlouporabe.

Napomena:
 

Dosadašnja dozvola boravka u putnim ispravama i zamjenskim putnim ispravama važit će najkasnije do 31. kolovoza 2021. Dodatne informacije mogu se dobiti u Uredu za strance (Ausländerbehörde).

Malodobnoj djeci s prebivalištem u Njemačkoj koja ne posjeduju njemačko državljanstvo i nisu iz zemalja članica EU-a, u pravilu je potrebna viza za putovanje u zemlje koje nisu članice EU-a. Za države potpisnice Schengenskog sporazuma pri tom vrijede posebni propisi. Kada i kojem djetetu te za koju zemlju je potrebna viza obvezno se mora na vrijeme provjeriti u predstavništvu zemlje u koju se putuje ili kod lokalnog Ureda za strance (Ausländerbehörde).

Stječe moje dijete automatski njemačko državljanstvo ako je rođeno u Njemačkoj?

Rođenjem u Njemačkoj dijete stranih državljana stječe njemačko državljanstvo pod uvjetom da jedan od roditelja

Stjecanje njemačkog državljanstva utvrđuje se preko Matičnog ureda (Standesamt). Do svoje 21. godine dijete može posjedovati njemačko državljanstvo i istovremeno državljanstvo zemlje podrijetla roditelja. Nakon toga, dijete je dužno odlučiti hoće li zadržati njemačko ili strano državljanstvo (opcijska dužnost).
O ovome ćete dobiti obavijest od nadležnog ureda za državljanstvo i biti informirani o daljem slijedu.

Ako se odluči za njemačko državljanstvo, dužno je odreći se stranog državljanstva najkasnije dvije godine nakon dobivanja napomene o opcijskoj dužnosti, u skladu s odjeljkom 29. stavak 5. rečenica 5.

Napomena

Djeca na koju se ovo odnosi, mogu zadržati oba državljanstva ako su odrasla u Njemačkoj. Ovo vrijedi ako su do svoje 21. godine

Oba državljanstva se također mogu zadržati ako se pored njemačkog posjeduje državljanstvo  zemlje članice Europske unije ili Švicarske ili je dobivena dozvola zadržavanja.

Da, ako ispunjavaju opće uvjete za naturalizaciju (pogledati dolje). Od svoje 16. godine djeca mogu podnijeti zahtjev za naturalizaciju. Prije toga se, u pravilu, mogu naturalizirati zajedno s roditeljima. Je li naturalizacija moguća i bez roditelja ovisi o raznim čimbenicima i treba se razjasniti u Upravi za naturalizaciju (Einbürgerungsbehörde) za svaki pojedini slučaj.

Pravo na naturalizaciju postoji ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Zahtjev možete podnijeti ako ispunjavate preduvjete za naturalizaciju ili će oni biti ispunjeni u narednim mjesecima.
Molimo, imajte na umu da vrijeme čekanja na termine iznosi nekoliko mjeseci.

Predaja zahtjeva je moguća samo nakon prethodnog zakazivanja termina, ukoliko je vaše prebivalište u području Stadtkreis Freiburg.

Termin za predaju zahtjeva možete zakazati u servisu za prava stranaca (Fachservice Ausländerrecht) na broj telefona 0761/201-6470 ili putem obrasca za kontakt na Internet stranici ureda za strance (Ausländerbehörde) (www.freiburg.de/auslaenderbehoerde).

Dokumentacija potrebna za zahtjev i odgovarajući informativni leci mogu se dobiti u servisu za pitanja stranaca i na Internet stranici ureda za strance (Ausländerrecht,(www.freiburg.de/auslaenderbehoerde).

Taksa za naturalizaciju iznosi 255 € po osobi, za maloljetno dijete bez osobnih primanja 51 €, ako se postupak naturalizacije odvija zajedno s postupkom za roditelje.
(Ako se tijekom postupka napuni 18 godina, mora se platiti taksa u punom iznosu)
U slučaju samostalne naturalizacije maloljetnih osoba plaća se cijela taksa u visini od 255 €.
Taksa se plaća unaprijed pri podnošenju zahtjeva.
Napominjemo da mogu nastati dodatni troškovi za test njemačkog, test naturalizacije, specijalistička medicinska izvješća, tumače/prevoditelje i postupak otpusta iz prethodnog